Članstvo u međunarodnim organizacijama

Iran je 1954. godine postao član Ujedinjenih nacija, i to kao jedan od njenih osnivača. Pored toga, Iran je član sledećih organizacija:

  • Organizacije za ishranu i poljoprivredu (FAO)
  • Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA)
  • Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD)
  • Međunarodne organizacije za civilno vazduhoplovstvo (ICAO)
  • Međunarodne asocijacije za razvoj (IDA)
  • Međunarodnog fonda za za poljoprivredni razvoj (FAD)
  • Međunarodnog fonda za korporaciju (IFC)
  • Međunarodne organizacije rada (ILO)
  • Međunarodnog monetarnog fonda (IMF)
  • Međunarodne pomorske organizacije (IMO)
  • Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU)
  • Prosvetne, naučne i kulturne organizacije Ujedinjenih nacija (UNESCO)
  • Univerzalne poštanske unije (UPU)
  • Dečjeg fonda Ujedinjenih nacija (UNICEF)
  • Svetske zdravstvene organizacije (WHO)
  • Svetske organizacije za intelektuanu svojinu (WIPO)
  • Svetske metereološke organizacije (WMO)
  • Saveta za carinsku saradnju (CCC)
  • Ekonomske i socijalne komisije za Aziju i Pacifik (ESCAP)
  • Islamske konferencije (OIC)
  • Interparlamentarne unije (IPU)
  • Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC)
  • Organizacije za ekonomsku saradnju (ECO)
  • Konferencije Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju (UNCTAD)
  • Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR)
  • Instituta Ujedinjenih nacija za pomoć i zapošljavanje palestinskih izbeglica u Zapadnoj Aziji (UNRWA)
  • Međuvladine pomorske konsultativne organizacije (IMCO)
  • Grupe 77 zemalja (G 77)

Praktične mere konsolidacije regionalnih i međunarodnih odnosa

1. Teheranski samit i odnosi sa islamskim zemljama

Uspešno održavanje 8. samita šefova država Organizacije islamske konferencije (OIC) u Teheranu, koji je otvoren govorima vođe Islamske revolucije i predsednika Islamske Republike Irana, spada u red značajnih političkih događaja ne samo u postrevolucionarnoj istoriji već i u poslednjih pedeset godina. Učešće vodećih islamskih zemalja na najvišem nivou na Teheranskom samitu, stvorilo je priliku da se na dnevni red stave urgentna i osetljiva pitanja muslimanskog sveta, kao što je problem Palestine, kao pitanje neodvojivo od islamskog sveta. Kao rezultat Samita, značaj i autoritet Irana bili su udvostručeni u svetu. Teheranski samit poništio je napore nekih sila da izoluju Iran na međunarodnom nivou i da uguše poruku Islamske revolucije Irana. Bila je to prilika da se dokaze da su iranska nacionalna sigurnost i interesi jači nego ikad. Izvršene pripreme za održavanje konferencije takvih proporcija, stotine visokih stranih gostiju, novinara i dopisnika međunarodnih medija, završavanje zgrade konferencije u veoma kratkom periodu, sve su to bili znaci kapaciteta Irana i odlučnosti iranskih stručnjaka da izvrše izvanredne zadatke oslanjajući se na domaće resurse.