Politika

Promena sistema i državnog uređenja označila je samo prvu fazu u temeljnim promenama izazvanim Islamskom revolucijom i pripremila put za ostale promene. Ova transformacija najviše se manifestovala u sferi politike. Bivši režim, zbog opresorskog karaktera svoje vlasti, izgradio je duh izolovanosti i nesklonosti za učestvovanje u političkim pitanjima društva. S druge strane, revolucionarne promene su stvorile političku i duhovnu pozadinu nužnu za razvoj političke kulture.

Ubrzo posle Revolucije, donošenjem ustava, politika je dobila jasne obrise, kada su i fiksirani i utemeljeni modaliteti narodnog učešća u politici. Osnovni princip bio je stvaranje zakonskih institucija i obezbeđivanje sloboda. U spoljnoj politici Islamska revolucija je prihvatila princip nesvrstavanja, neprihvatanja dominacije, i od samog početka, priznavanjem međunarodnih institucija i organizacija, zauzela jasno mesto na raznim poljima.

Političke partije

U skladu sa ustavom, političke partije u Iranu su slobodne i u zemlji postoji višepartijski sistem. Međutim, delovanje nekih partija bilo je ograničeno usled određenih problema koji su nastali nedugo nakon pobede Islamske Revolucije. Godine 1996. u petom krugu izbora za Skupštinu i sedmom krugu predsedničkih izbora u maju 1997. godine, došao je do izražaja pluralnost stavova o tome kako treba voditi državu. Čini se da je podloga za formiranje političkih partija stvorena osnivanjem partije "Konstruktivni džihad" koja pripada umerenjacima.

Spoljna politika

Islamska revolucija je kao moćna sila promenila ravnotežu prilika u korist zemalja trećeg sveta, a posebno islamskog. Na međunarodnom planu, Islamska revolucija je insistirala na principu negiranja dominacije jedne sile. Geopolitički položaj Irana na srednjem istoku, koji je centar najvažnijih kriza i političkih, ekonomskih i društvenih procesa je od posebne važnosti. To je u uslovima, kada su ovaj region i svet islama izloženi stalnim krizama poput palestinskog pitanja i lokalnih kriza u Avganistanu, Kašmiru, Iraku i drugim tačkama, iniciralo pitanje nužnosti donošenja konstruktivne politike o aktivnom učešću na međunarodnoj političkoj sceni. Odatle, od samog početka principi spoljne politike su postavljeni na jasan i prepoznatljiv način. Priznavanje međunarodnih institucija i organizacija, nemešanje u unutrašnja pitanja drugih država, izbegavanje stvaranja eskalacija u medunarodnom poretku, osuda ekspanzionističkog intervenisanja i sleđenje miroljubivih načina rešavanja političkih pitanja neki su od tih principa. Fundamentalno stajalište Islamske Republike Iran o nekim od najvažnijih regionalnih pitanja uključuju sledeće:

1. Osuda terorizma

Kao istinska žrtva akata terorizma sponzorisanog od nekih stanih vlada, Islamska Republika Iran je objavila svoje protivljenje terorizmu, i traži od ovih zemalja da ozbiljno prestanu sa selektivnim pristupom terorizmu, da ne dozvole zastupnicima terorističkih organizacija da koriste te dvostruke standarde i diskriminatorsku politiku da bi promovisali svoje neljudske i nasilne metode. Po islamu, terorizam, kao i svako ubijanje nedužnih ljudi predstavlja zabranjeno i osuđeno delo. Istorija svedoči da su slepa dela terorizma i druge neljudske mere sprovodili oni koji žele da odvuku pogled javnog mnjenja od svoje prljave politike.

2. Zabrana proizvodnje oružja za masovno uništavanje

Kao potpisnik međunarodnih konvencija kojima se zabranjuje proizvodnja i distribucija hemijskog oružja, Islamska Republika se obavezala na sve međunarodne standarde i borbu protiv svake vrste ulaganja u proizvodnju oružja za masovno ubijanje. Iran je pozvao zemlje u razvoju da se zajednički odupru kontroli i monopolu svetske industrije od strane industrijski razvijenih zemalja, smatrajući to njihovim nastojanjem da još više prodube jaz između sebe i zemalja u razvoju. Napori Irana u mirovnom korišćenju nuklearne energije su veoma čisti i u skladu sa međunarodnim normama i sa Sporazumom o nerazvijanju nuklearnog oružja. Iran razvoj smatra svojim legitimnim i zakonskim pravom, i neće se odreći upotrebe nuklearne energije u mirovne svrhe.