Ramazan (arap. رمضان, latinicom: Ramaḍān) je deveti mesec u islamskom kalendaru. To je za islamske vernike sveti mesec jer je u njemu počela objava Kurana, u mubarek noći Kadra. U toku ramazana islamskim vernicima je zabranjeno ratovanje, a strogo naređen post.

Ramazanski post je treći od pet stubova Islama, (praktična dužnost muslimana). Za vreme Ramazana islamskim vernicima je od zore do zalaska sunca zabranjeno konzumiranje bilo kakve hrane, pića (uključujući i vodu), te seksualni odnosi i pušenje cigara. Od njih se takođe očekuje da što vernije slede učenje Muhameda, što uključuje i nastojanje oko boljih međuljudskih odnosa. Važnost se pridaje čistoći misli i dela. Po rečima Poslanika Muhameda, uz jelo i piće, ove stvari kvare post: laž, psovka, ogovaranje, kleveta i strastven pogled.

Ako se nešto u zaboravu pojede ili popije, to ne kvari post, uz uslov da vernik s time prestane čim se priseti da posti. S druge strane, ako se nemarom prilikom abdesta (obrednog pranja pred namaz) ili kupanja proguta samo kap vode, post je automatski pokvaren. Na taj način Islam razlikuje nepažnju od nemarnosti.

U Islamu su dela valjana ako se učine u ime Alaha pa je potrebno pre zore odlučiti da će se postiti (učiniti nijet) u ime Alaha.

Post se prekida u trenutku zalaska sunca. Taj dnevni obrok zove se iftar i dobro je delo organizovati iftar za prijatelje, rodbinu i sl. Tradicionalno se u iftar pribraja i jelo Harira. Zapisane su reči Poslanika Muhameda (prenosi ih Albani): „Ko nahrani postača imaće nagradu kao i onaj što je postio, a postaču nagrada neće biti umanjena."

Neke grupe ljudi su ipak izuzete iz obaveze posta. To su deca pre puberteta i mentalno zaostale osobe. Nekim grupama se dozvoljava odgoditi post:

- žene nakon poroda i u vreme mesečnice obavezne su odgoditi post (i sve druge islamske dužnosti) i nadoknaditi ga kasnije
- putnicima
- ratnicima
- bolesnicima
- onima koji ne mogu post izdržati zbog teških poslova
- iznemoglima od starosti
- ženama u trudnoći i dojenju ako ne mogu post izdržati.

Sve ove grupe dužne su kasnije kroz godinu nadoknaditi post dan za dan (da ne stigne sledeći ramazan,a da nisu napostili prethodni) ili nahraniti po jednog siromaha za svaki propušteni dan posta.

Tokom ramazana stavljen je naglasak na duhovnu higijenu – izbegavanje ružnih misli, reči i dela. Dakle, ramazanski post nije samo ustezanje od jela i pića već pokušaj oplemenjivanja ljudskih karaktera i osobenosti dodatnom strpljivošću, mirotvorstvom, saosećajnošću i dr.

Pre nego je muslimanima propisan post u mesecu ramazanu (a to je druga godina po Hidžri), Muhamed je preporučivao post u „tri desetine": prvih deset dana meseca muharema, poslednjih deset dana ramazana te prvih deset dana meseca zul-hidždžeta po islamskom kalendaru.

Ramazanski post završava s krajem meseca ramazana, dakle, 1. ševala. Taj praznik se naziva Ramazanski bajram (arap. عيد الفطر Eid ul-Fitr). Tog se dana klanja poseban, tzv. Bajram-namaz te se posećuju preminuli rođaci na grobljima. Porodice razmenjuju darove i obilnim obrocima proslavljaju doček još jednog velikog muslimanskog praznika, Bajrama.

Koristi posta:

Post je vežba izdržljivosti, snage volje i vere. Musliman odlučuje postiti da bi ispunio obavezu prema Alahu i tako učvršćuje svoj karakter uskraćujući sebi ispunjenje osnovnih ljudskih potreba: za jelom i pićem.

Post je sredstvo promicanja solidarnosti sa onima koji su žedni i gladuju zbog siromaštva, a ne svojom voljom.

Post je u službi zdravlja. Smatra se da se uz post telo lakše očisti od nagomilanih štetnih stvari.