2. Odnosi sa zemljama Centralne Azije i Kavkaza

Pad Sovjetskog Saveza i pojava 15 novih nezavisnih zemalja doveo je do širokog takmičenja i mogućnosti u regionu. Nakon rađanja ovih republika pojavili su se novi horizonti za ekonomsku i političku saradnju između zemalja regiona. Po prvi put u istoriji novonastale države i Rusija dobili su pristup Indijskom okeanu putem najbližih pravaca. Nakon raspada ruskog sigurnosnog sistema, Iran nije mogao jednostavno sesti u red posmatrača. Zato je dao veliki prioritet svojoj spoljašnjoj politici u Centralnoj Aziji i Kavkazu, usmeravajući svu pažnju na nezavisnost, teritorijalni i integritet i nacionalni suverenitet novih Nezavisnih država, kao i na mir, spokojnost i sigurnost u regionu. Umesto ostvarivanja kratkoročnih interesa, Iran više voli dugoročni prosperitet koji će garantovati mir i stabilnost i služiti napretku i razvoju zemlje i regiona. Pokušaji Irana da konsoliduje regionalnu saradnju biće plodni za sve naroda regiona. Drugim rečima, promovisanje odnosa između Irana i zemalja Centralne Azije i Kavkaza deo je prirodnog trenda učvršćivanja geografskog i geopolitičkog položaja Irana u regionu. Odnosi između Irana i zemalja Centralne Azije i Kavkaza mogu se sagledati na osnovu sledećih principa:

- Bilateralni odnosi

Iran je bio medu prvim zemljama koje su priznale nezavisnost bivših sovjetskih republika u svim regionalnim organizacijama. Iran ima pune diplomatske odnose sa zemljama Centralne Azije i Kavkaza, i potpisao je nekoliko sporazuma na polju politike, ekonomije i kulture. Neke iranske kompanije sada su aktivno uključene u istraživanja na poljima proizvodnje, usluga, konstrukcije i zemljoradnje u ovim zemljama. Postoje direktni letovi između prestonica ovih republika i Teherana kao i ostalih iranskih gradova. U toku su različiti planovi za saradnju u vezi transfera nafte i gasa izmedu Irana i zemalja Centralne Azije.

- Trilateralni odnosi

Trilateralni odnosi su jedinstveni aranžmani u vezama između Irana i zemalja Centralne Azije i Kavkaza. Ove veze su određene da premoste postojeće praznine u planiranim bilateralnim odnosima. Budući da je njihova trenutna ekonomska struktura ostatak centralizovanog socijalističkog sistema, ekonomije zemalja Centralne Azije i Kavkaza uglavnom su zasnovane na malo proizvoda. Proizvodeći veliki spektar dobara i sa multidimenzionalnom ekonomijom, Iran može igrati ključnu ulogu u sjedinjavanju ovih ekonomija.

- Regionalni odnosi Irana sa navedenim zemljama preko Organizacije za ekonomsku saradnju (ECO)

Iran smatra da je širenje regionalne saradnje najbolji instrument za promovisanje mira, stabilnosti i sigurnosti u njemu. On zato sprovodi regionalnu saradnju kao jedan od glavnih ciljeva spoljašnje politike, a dokaz za to jeste i inicijativa Irana da se uspostavi Organizacija za ekonomsku saradnju. Neki od ciljeva ove Organizacije su povećanje ekonomskog rasta, unapređenje zajedničkih karakteristika medu zemljama članicama i afirmisanje prisustva njenih članica u svetskoj ekonomiji.

3. Univerzalna politika dijaloga kultura i civilizacija

Generalna skupština Ujedinjenih Nacija jednoglasno je prihvatila iranski predlog da se 2001. godina zvanično proglasi godinom dijaloga medu civilizacijama. Usvajanje ove rezolucije u najvećoj međunarodnoj organizaciji, bez preterivanja, jedno je od najvažnijih dostignuća iranske spoljne politike u toku dve decenije nakon Islamske revolucije. Kao baštinik slavne i drevne civilizacije, Iran je iskusio i gorčinu rata i blagodati mira, zato je davanje prednosti dijalogu i razmeni mišljenja, umesto ratovanju i krvoproliću, jedan od najosnovnijih principa njegove spoljne politike. Bez sumnje, motiv predstavnika zemalja u Ujedinjenim Nacijama koji su prihvatili 21. vek kao vek "dijaloga civilizacija", bio je globalna potreba da se uklone barijere dvosmislenosti i nerazumevanja, glavnog uzroka kulturnih i drugih podela medu narodima. Ovo je prvi i, istovremeno, najvitalniji korak ka globalnom razumevanju, bez kojeg bi globalni mir bio beznačajan.